Iz ureda gradonačelnika Tomaševića dobili smo neslužbenu potvrdu da će se Zagrebački digitalni grad izdvojiti iz Zagrebačkog Holdinga!

Ostaje za vidjeti na točno koji način će se to izvesti, no izvor blizak Tomaševiću nam je pojasnio kako su pripreme već u tijeku, a sve bi trebalo biti dovršeno do ljeta 2026. godine.

Zagrebački digitalni grad vlasnik je digitalne infrastrukture na koju su neskriveno "bacili oko" svi teleoperateri, a HT je oko iste godinama (neuspješno) vodio sudske bitke s pokojnim gradonačelnik Bandićem.

Šuška se više od godinu dana kako je moguća privatizacija Zagrebačkog digitalnog grada, no to sa sigurnošću nije nikad (ne)službeno potvrđeno. Kako bilo, vidjet će se doskora!

Ono što jeste potvrđeno jest loša upravljačka politika Filipa Jurišića, koji periodički nije potraživao milijunska potraživanja prema domaćim teleoperaterima što predstavlja "čisti keš" za Zagrebački Holding, budući se radi o usluzi dugoročnog najma infrastrukture u kojoj je prihod stabilan i unaprijed poznat kroz ugovore, a troškovi se svode na održavanje što predstavlja manji dio bilance.

Tračevi po Holdingu govore kako je Jurišić "Sesarov dečko" (bivši član uprave ZGH) te da ga je on "doveo" u Holding.

Od 02.03.2022. direktor je Zagrebačkog digitalnog grada (voditelj podružnice Zagrebačkog Holdinga), od 29.07.2022. je član nadzornog odbora Gradske plinare Zagreb (jedno vrijeme zajedno sa Sesarom, koji je to bio od ranije), a od 25.11.2021. do 26.06.2024. bio je član nadzornog odbora APIS-a (što ga također povezuje sa Sesarom).

Vanjska poveznica: Sesar i Jurišić u NO APIS IT-a, Rendulić više nije u Upravi

Filip Jurišić donator je Tomaševićevog "Zagreb je Naš" (danas asimiliran u Možemo), a s višekratnim donacijama počeo je 31.08.2021. (taman nakon što je posao dio Plinare i netom prije nego je postao dio APIS-a).

Vanjska poveznica: Donacije strankama - Zagreb je naš

Početkom 2022. godine imenovan je direktorom Zagrebačkog digitalnog grada.

Vanjska poveznica: Holding objavio imena 11 voditelja podružnica, direktora i člana Uprave.

Što je Zagrebački digitalni grad?

Zagrebački digitalni grad je podružnica Zagrebačkog holdinga osnovana s ciljem upravljanja i razvoja komunikacijsko-informatičke infrastrukture na području Zagreba. 

Kao registrirani infrastrukturni operator, podružnica se bavi izgradnjom, održavanjem i najmom elektroničkih komunikacijskih mreža – uključujući kabelsku kanalizaciju, lokalne svjetlovodne (optike) mreže i druge povezane sustave potrebne za prijenos podataka i komunikaciju. 

Time omogućuje operatorima javnih komunikacijskih usluga jednake uvjete pristupa tržištu i istovremeno stvara pretpostavke za brži i kvalitetniji pristup internetu za građane i poduzeća.

Podružnica upravlja infrastrukturom koja je prijenosno tkivo digitalnih usluga u gradu, a Grad Zagreb joj je dodijelio prava i obveze u vezi korištenja i održavanja sustava distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i srodne opreme.

Vanjska poveznica: O podružnici Zagrebački digitalni grad - ZGH

Uloga Zagrebačkog digitalnog grada u digitalizaciji i razvoju grada

Zagrebački digitalni grad se uklapa u širu digitalnu transformaciju Grada Zagreba, koja teži modernizaciji javnih usluga i većoj transparentnosti uprave. 

Grad razvija strategije i projekte koji koriste digitalne tehnologije u upravljanju gradom, olakšavaju komunikaciju s građanima i unapređuju svakodnevne procese – od e-usluga do sustava za prijavu kvarova, upravljanje arhivima ili čak ideje poput digitalnih blizanaca grada (Digital City Twin). 

Podružnica Zagrebački digitalni grad predstavlja tehnološku osnovu te digitalizacije jer gradi i održava fizičku mrežu koja je preduvjet da ove aplikacije i usluge funkcioniraju pouzdano i učinkovito.

Vanjska poveznica: Možemo o Zagrebačkom digitalnom gradu

Bandić je "ratovao" protiv HT-a oko DTK infrastrukture...i pobijedio

Podružnica Zagrebački digitalni grad, u vlasništvu Zagrebačkog Holdinga, godinama je bila u sudskoj pravnoj bitci s Hrvatskim telekomom (HT) zbog korištenja i naknada vezanih uz tzv. distribucijsko-telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK) – to je sustav podzemnih kanala kroz koje telekom operatori polažu optičke i druge komunikacijske instalacije. 

Tužbe su pokrenute još u 2007/2008. godini, kada je HT pokrenuo više postupaka protiv Zagrebačkog digitalnog grada i drugih operatora u vezi s valjanošću ugovora o pristupu i korištenju DTK sustava i navodnim neplaćenim naknadama. 

Nakon nekoliko godina trajanja sporova, HT je 30. kolovoza 2013. povukao svih deset tužbi koje je pokrenuo protiv Zagrebačkog digitalnog grada i deset operatora, nakon više rasprava i izgubljenih prvostupanjskih presuda. 

Vanjska poveznica: HT povukao tužbe protiv Zagrebačkog digitalnog grada i 10 telekom operatora

U ranijim sudskim postupcima — izvan navedenog povlačenja tužbi HT-a — Općinski sud u Zagrebu donio je djelomičnu međupresudu prema kojoj HT mora platiti naknadu Zagrebačkom digitalnom gradu za korištenje DTK infrastrukture, a ta naknada u dijelu presude dosezala je iznos od 390 milijuna kuna. 

U tu presudu uračunavani su zahtjevi za naknadu korištenja infrastrukture za više godina. HT se protiv dijela tih presuda žalio i argumentirao da nije vlasnik te infrastrukture i da su njihove obveze drugačije regulirane. 

Vanjska poveznica: Tužba Grada Zagreba protiv HT-a skočila sa 120 na 390 mil. kuna

Digitalna infrastruktura je nova komunalna djelatnost

Kada se gleda ta saga "Zagrebački digitalni grad – HT – Bandić", jedan važan detalj stalno lebdi u pozadini, a rijetko se izgovara naglas: spor nije bio samo pravno pitanje nego simptom šire borbe oko kontrole gradske infrastrukture. DTK kanali su kao podzemne autoceste za podatke; tko nad njima ima vlast, taj određuje tempo digitalnog razvoja grada i cijene pristupa operatorima.

Vrijedi istaknuti i da je povlačenje tužbi 2013. značilo više od pukog završetka postupaka. Time je zapravo poništen jedan dugogodišnji presedan koji je mogao otvoriti vrata drugačijem modelu upravljanja infrastrukturom u gradovima u Hrvatskoj. Da su presude u korist Zagrebačkog digitalnog grada bile pravomoćne i stabilne, Zagreb bi možda imao jaču pregovaračku poziciju prema telekomima i mogao oblikovati vlastiti telekom model kakav imaju neki europski gradovi.

U konačnici, važnost tog spora leži u tome što pokazuje koliko je digitalna infrastruktura politički i ekonomski osjetljivo područje. To više nije "rupanje asfaltnih kanala", nego strateška mreža koja određuje ritam digitalne transformacije primjerice kroz pametne semafore, javne Wi-Fi projekte i e-usluge.

Ta priča otvara širinu: digitalna infrastruktura postaje nova komunalna djelatnost, usporediva s vodom ili strujom, pa borba oko nje nije tek pravnotehnički spor nego dio globalne rasprave tko upravlja digitalnim prometnicama budućnosti.

Ne treba zanemariti naše otkriće kako je bivši član uprave ZGH Boris Sesar (za kojeg brojni suradnici kuloarski tvrde da je "doveo" Jurišića "sa sobom") bio dio Deutche Telekoma, a kasnije dio United Group koja je vlasnik Telemacha te kako je iz United Groupa došao u ZGH.

Povezani članak: Političko ozračje, događaji i akteri u pozadini mega kredita

Je li Tomaševićeva agenda privatizirati taj gradski komunalni dragulj i je li Jurišić pomno odabrani "trojanski konj" koji to mora provesti ne može se tvrditi, ali sumnja postoji, a vrijeme će pokazati...baš kao što je svaki put do sada pokazalo!

Poslali smo upit gradonačelniku Tomaševiću i predsjedniku uprave ZGH Ivanu Novakoviću, no do objave članka nismo zaprimili odgovor (n.b. ni inače ne odgovaraju, rijetko kada, takva je to ekipa)!